Taulant Hodaj

Advokat iz Prištine Taulant Hodaj kaže da bi Albanija mogla biti prvi izbor za državu podnositelja tužbe u ime Kosova, ali Nizozemska ili Velika Britanija su poželjnije zbog iskustva u takvim stvarima.

Najava Kosova kako planira podići tužbu za genocid izazvala je buru negativnih reakcija u Srbiji, zemlju koje kosovske vlasti terete za počinjenje najtežih zločina poznatih čovječanstvu. Niz intelektualaca poznatih po svome „tvrdom“ nacionalizmu i tvrdoglavom negiranju postojanja Kosova kao zemlje već je najoštrije osudio namjeru vlasti Kosova.

Ni politički predstavnici Srbije nisu bili ništa manje glasni, a očekivano, najglasniji od svih bio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je u pomalo teatralnom nastupu poručio predstavnicima kosovskih vlasti da ih „kao Boga molim da to ne čine“.

Gostujući u programu televizije Pink srbijanski predsjednik je, tim povodom, rekao da takvu vrstu tužbe Kosovo može podnijeti samo preko neke druge države, odmah imenujući Albaniju kao potencijalnog podnositelja:

„Tužbu za genocid protiv države Srbije, koja je uvek i koja i danas formalno pravno postoji na KiM, možete da izvedete samo preko druge države, Albanije. To bi značilo de fakto početak ujedinjenja sa Albanijom. Upozoravam vas i molim da to ne činite“, naglasio je Vučić.

Pošto je javnost u Bosni i Hercegovini još uvijek poprilično slabo informisana o namjeri kosovskih vlasti za podizanjem tužbe sa pitanjem da nam pojasni prirodu stvari obratili smo se advokatu iz Prištine Taulantu Hodaju, osnivaču i partneru advokatskog društva Hodaj & Partneri. Njegovo bogato pravno iskustvo pokriva međunarodno kazneno pravo i trgovačko pravo.

Nije na odmet, zapravo je veoma bitno, naglasiti da je Hodaj prije toga bio angažiran na različitim međunarodnim institucijama poput Međunarodnog kaznenog suda Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju u Haagu i Evropskog foruma Alpbach u Beču i Prištini te je bio povezan sa uglednim advokatskim uredima na Kosovu i Latviji.

Taulant Hodaj dobio je licencu i postao dio popisa zastupnika u kosovskim specijalnim komorama u Haagu u Nizozemskoj.

Diplomirao je međunarodno javno pravo na Rigskom fakultetu prava u Rigi u Latviji i međunarodnu trgovinsku transakciju na Pittsburgh School of Law u Sjedinjenim Američkim Državama.

U razgovoru za Al Jazeera Balkans Hodaj napominje da podizanje tužbe za genocid nikako ne bi smjelo uticati na statusne pregovore između Srbije i Kosova: „ traženje pravde i kažnjavanje onih koji su počinili ratne zločine, uključujući genocid, ne bi smjeli biti prepreka zbog činjenice da bi takvo pitanje tretirao i odlučivao međunarodni forum, u ovom slučaju ICJ“.

(EPA)

• Mnoge u regiji iznenadila je vijest da Kosovo namjerava tužiti Srbiju za genocid. Imate li informacije koliko dugo se ta odluka spremala?

– Nemam informacija u vezi s vremenskim okvirom u kojem je ova ideja planirana, ali svjestan sam da se o tome razgovara već neko vrijeme. Sad je postalo poznato da Vlada planira tužiti Srbiju za genocid ili namjeru počinjenja genocida.

• Znate li koji konkretni događaji će biti obuhvaćeni tužbom?

– Vjerujem da dokazi koje je pružio MKSJ, gdje je posvjedočeno da je postojao plan institucija u Srbiji za sistematsko protjerivanju Albanaca s Kosova, uključujući skrivanje tijela i njihov transport u Srbiju. Takva i druga povezana pitanja stvaraju osnovu za tužbu. Postoje i drugi dokazi i drugi događaji koji će biti dobro dokumentirani i koji su povezani sa tužbom.

• Kako će evnetualno podizanje optužnice uticati na statusne pregovore između Kosova i Srbije?

– Vjerujem da traženje pravde i kažnjavanje onih koji su počinili ratne zločine, uključujući genocid, ne bi smjeli biti prepreka zbog činjenice da bi takvo pitanje tretirao i odlučivao međunarodni forum, u ovom slučaju ICJ.

U prošlosti je Srbija podnijela zahtjev na Međunarodnom suda pravde protiv Kosova i Kosovo je bilo uključeno u takvo pitanje (Savjetodavno mišljenje). U tom kontekstu, inicijativu koju će poduzeti Vlada Kosova treba gledati na isti način, imajući u vidu da ovdje govorimo o najtežem zločinu koji se potencijalno dogodio u Europi 1999. godine i o rješavanju ovog pitanja, sve strane bi trebale biti zainteresirane.

(EPA)

• Pošto Kosovo niije član Ujedinjenih naroda pravnici kažu da je potrebno da nađu zemlju koja bi optužnicu podnijela u njeno ime. Da li će ta zemlja biti Albanija?

– Slažem se s takvim mišljenjima jer Kosovo nije član Ujedinjenih naroda. Međutim, gore spomenuti slučaj Kosova (savjetodavno mišljenje) treba smatrati presedanom da Kosovo bude stranka na Međunarodnom sudu pravde. Uz to, napomenuću, da postojanje države članice koja djeluje u ime Kosova čini slučaj jačim i izbjegava neuspješne rezultate zbog proceduralnih koraka.

U tom smislu, Albanija bi mogla biti prvi izbor, ali države poput Nizozemske ili Velike Britanije s više iskustva ili većom tradicijom u međunarodnom pravu smatrale bi se poželjnijim izborima.

• Kako se, po vašem mišljenju, međunarodna zajednica i sudovi trebaju postaviti prema aparthejdu koji su kosovski Albanci trpili u periodu vladavine Slobodana Miloševića?

– Kao što sam već rekao, Međunarodni sud pravde u slučaju kosovske tužbe morao bi tretirati teme apartheida, protjerivanja kosovskih Albanaca i prijevoza tijela, uključujući i druge krimene koje su na Kosovu počinile srpsko-jugoslavenske institucije tog doba.

• Koliko je slobodan Milošević lično odgovoran za destrukciju Kosova i albanskih političkih i kulturnih institucija, a koliko je on bio samo produžetak jedne ukorjenjenije rasističke politike u kojoj su žrtve bili kosovski Albanci?

– Nažalost, ICTY nije mogao donijeti presudu u slučaju Milošević. Vjerujem da bi u slučaju presude bio proglašen krivim za sve zločine za koje mu se sudilo. Međutim, postoji dovoljno dokaza primijenjenih u slučaju protiv Miloševića gdje je sama osnova planiranja iznude i protjerivanja kosovskih Albanaca s Kosova započela i prije Miloševića.

Uz to će se primijetiti da je Milošević postigao vrhunac provedbe takvih planova, ali kosovski Albanci imali su sreće što je svijet u pravo vrijeme razumio njegove namjere i zaustavio ga.

• Albanci su decenijama bili demonizirani u velikom dijelu srpske štampe. Jeste li svjesni da će s insistiranjem na podizanju optužnice za genocid ti stereotipi biti još i veći?

– Druge nacionalnosti koje su živjele u bivšoj Jugoslaviji savršeno dobro razumiju kako su srpska štampa, njihova vlast i politika demonizirali Albance u kontinuitetu. Takvo ponašanje rezultiralo je zločinima počinjenim na Kosovu.

Vjerujem da je Kosovo imuno na takvo ponašanje jer je na njega naviklo. Zapravo bi tužba za genocid i eventualni uspjeh ove parnice zapravo pomogla srpskom društvu da prevlada svoje stereotipe

• S druge strane, mnogo je onih koji tvrde da ako Albanija, u ime Kosova, podigne tužbu to predstavlja jasnu poruku albanskih političkih struktura kako žele da stvore ‘Veliku Albaniju’. Koliko u takvom narativu ima istine?

– Ne vjerujem da postoji konkretan plan za spajanje te dvije zemlje. Također, vjerujem da su svi svjesni da bi tako nešto moglo pokvariti ulaganja u jačanje zemlje Kosovo.

Niti stanovništvo Kosova to želi, niti međunarodni partneri na Kosovu koji su toliko uložili u ovu zemlju to žele. No, jedno je sigurno, a to je da 90 posto albanskog stanovništva živi na Kosovu i oslanja se na Albaniju.

• Koliko će, po Vašem mišljenju, podizanje tužbe usložniti političku situaciju u cijelom regionu i zakomplicirati stvari ne samo oko pitanja međusobnog priznanja Srbije i Kosova nego i zakomplicirati odnose te dvije zemlje sa BiH i Sjevernom Makedonijom?

– Ne vjerujem da bi takva tužba zakomplicirala situaciju, već upravo suprotno. Nešto slično se dogodilo u slučaju bosanske tužbe protiv Srbije i hrvatske tužbe protiv Srbije. Politički razlozi će uvijek biti tu, ali prije svega mislim da bi interes pravde trebao prevladati.

U ovom slučaju, tužba i eventualna odluka Suda pomogle bi stranama da procijene tko je odgovoran za rat na Kosovu, imajući na umu da se obje strane međusobno krive i kompliciraju daljnju političku situaciju i poboljšanje njihovih međusobnih odnosa.

from balkans.aljazeera.net